U moru brojnih domaćih filmskih manifestacija, Dani hrvatskog filma, koji traju već 27 godina, spadaju u zanimljivija događanja jer pružaju presjek hrvatske produkcije. Koji su novi trendovi u filmskoj umjetnosti, prati li domaća produkcija najnovija tehnološka kretanja, tko su novi mladi umjetnici na koje treba obratiti pažnju jer su pred njima velike stvari, to su samo neka od pitanja na koja Dani hrvatskog filma pružaju odgovor već godinama.

Ovogodišnje izdanje Dana započelo je pomalo neuobičajeno, naime, pretprogram se, u suradnji s manifestacijom Design District, prikazivao u prostoru koji nije primarno namijenjen gledanju filmova. Program nazvan “Filmska dvorišta” doveo je sedmu umjetnost u staru vojnu bolnicu u Vlaškoj ulici. Upravo taj prostor u brojnim je domaćim i stranim filmskim ostvarenjima u prošlosti bio poslužio kao kulisa za povijesne, ratne i horror radove, a ovdje su snimane i brojne reklame i video spotovi. U novije vrijeme, zapušten ali impresivan prostor postao je mjesto održavanja raznih urbanih festivala, otkrivajući golem potencijal prostranog unutarnjeg dvorišta koje se ne nazire s vanjske strane ulice. Za neortodoksan prostor odabran je i takav filmski program, posjetitelji su ovdje mogli vidjeti radove kultnih domaćih autora kao što su Mihovil Pansini, Zoran Tadić i Lordan Zafranović, ali i mlađih filmaša poput Hane Jušić.

Službeni dio programa također je započeo na otvorenom. Ljetna pozornica kina Tuškanac ponovo je poslužila kao dvorana na otvorenom, pa gledanje programa konkurencije nudi sasvim drukčiji doživljaj od onog u mraku kina, a publika to voli. Igrani, dokumentarni, eksperimentalni, animirani i namjenski filmovi prikazivali su se tijekom pet festivalskih dana, a uz brojne nagrade za filmska ostvarenja, valja napomenuti da je Hrvatsko društvo filmskih kritičara dodijelilo i dvije nagrade za životno djelo. Filmski kritičar Nenad Polimac nagrađen je za svoj dugogodišnji rad na ovom području, dok je omnipotentni autor Petar Krelja nagrađen za svoj filmski doprinos sedmoj umjetnosti. Primajući nagradu, Krelja, koji djeluje od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, izjavio je kako mu je ovo već 34. nagrada u životu.